Zadnjih godina mnoge popularne aplikacije nude svojim korisnicima tamnu temu (engl. dark mode). Osim što neki korisnici jednostavno uživaju u estetici tamnoga dizajna, mnogi tamne teme koriste jer osjećaju da im je takav način rada ugodniji za oči. To se osobito primjećuje u okruženju gdje je osvjetljenje slabije, ili je potpuni mrak (na primjer noć) gdje je svjetlina ekrana u visokom kontrastu u odnosu na okolinu. Jedan od razloga koji se navodi u korist korištenja tamnijih tema na pametnim telefonima jest produženje trajanja baterije.

Nakon što smo u prethodnim četirima nastavcima napravili uvod u način djelovanja kvantnih računala te pokazali osnovne principe razvoja softvera za takva računala pomoću posebnih Microsoftovih alata, u zadnjem nastavku osvrnut ćemo se na trenutačno stanje na ovom području te na neka očekivanja u najbližoj budućnosti.

Kao složeni primjer korištenja kvantnih računala pomoću Microsoftovog alata QDK prikazat ćemo primjer s područja strojnog učenja. Ovo je vrlo složen primjer koji uključuje korištenje dodatnih Microsoftovih modela za upoznavanje i procjenu kvalitete vina. Za pripremu modela u ovom slučaju se osim programskoga kôda u Q# i C# koristi i Python.

Glavni dio programskoga kôda u alatu MQDK uvijek se piše u posebnom, kvantno orijentiranom programskom jeziku Q#, dok se „pomoćni“ dijelovi pripremaju u jezicima C# ili Python.

U prethodnom smo članku napravili uvod u arhitekturu, mogućnosti i način korištenja kvantnim računalima. Budući da su takva računala trenutačno vrlo skupa, praktično su nedostupna za učenje programiranja.

Kvantna računala se već godinama najavljuju kao sljedeća „velika stvar“ na području hardvera računala, a u posljednjih nekoliko godina pojavljuje se sve više konfiguracija računala zasnovanih na takvoj arhitekturi. Sasvim dovoljan razlog da u nekoliko tekstova prikažemo kako djeluju i kako će se programirati takva računala.

U ovom tekstu prikazat ćemo jedan relativno nov proizvod (postoji tek nekoliko godina) koji je otpočetka dizajniran tako da pokuša povezati dobre strane oba modela. Riječ je o proizvodu pod nazivom FaunaDB. Idejna osnova za razvoj bio je projekt Calvin (Sveučilište Yale u razdoblju od 2012. do 2015. godine).

Sve do sada napisano o alatu PowerShell odnosilo se na stariju verziju 5.1 kako je i demonstrirano. Budući da su korisnicima u međuvremenu postale dostupne novije verzije alata, u zadnjem nastavku serijala prvo ćemo razjasniti situacije oko različitih verzija PowerShella u praksi, a onda istaknuti najvažnije novosti u verziji 7.

Zbog važnosti koju baza Registry ima u normalnom funkcioniranju Windowsa, sasvim je razumljivo da se može koristiti iz različitih PowerShell naredbi. Za to ne služe posebne “PowerShell naredbe”, već poznate naredbe za rad s drugim objektima – na primjer mapama i datotekama. Jedina razlika tijekom njihovog korištenja je u tome da se prilikom zadavanja naredbi treba navesti drugačija usluga (Registry).

Jedna od najčešćih vrsta operacija za koju se pripremaju PowerShell skripte je rukovanje datotekama i mapama na disku i drugim uređajima za pohranu datoteka. Zato ćemo se u sedmom nastavku serijala detaljnije pozabaviti primjenom mogućnosti PowerShella na ovom području.