Pisanje svakog “ozbiljnijeg” komada programskog koda praktično je nemoguće bez mehanizma za privremeno čuvanje rezultata izvođenja neke funkcije ili izraza, kako bi se njime kasnije moglo koristiti u drugoj naredbi. Za to se u različitim programskim jezicima, pa tako i u PowerShell skriptama, rabe varijable.
Iako se različite verzije Windowsa u praksi prije svega koriste preko grafičkog korisničkog sučelja, to ne znači da napredniji korisnici ne mogu upotrebljavati alternativni način izvođenja istih operacija – upisivanjem odgovarajućih naredbi operativnog sustava. Već od prvih verzija Windowsa korisnicima je na raspolaganju osnovni alat za upis i izvođenje naredbi (Command Prompt), a od 2006. godine dostupan je napredniji alat pod nazivom PowerShell. Prve implementacije novog alata bile su ugrađene u tada aktualne verzije Windowsa: Windows Vista, Windows XP i Windows Server 2003.
Jedan od najbitnijih parametara za međusobnu usporedbu različitih vrsta baza podataka je brzina izvođenja upita. Zato smo za današnji tekst napravili jednostavan primjer mjerenja brzine za dva najpopularnija predstavnika u svojim kategorijama - MySQL (relacijske baze podataka) te MongoDB (noSQL baze podataka).
Zamislimo situaciju u kojoj trebamo web-stranicu HTTP, smještenu na Microsoft Windows Server 2016 i Internet Information Server 10 (IIS), preusmjeriti na njezin sigurniji "ekvivalent" HTTPS.
Nakon dva prethodna članka s prikazom stvaranja samopotpisanih certifikata (makecert i openssl), za kraj smo ostavili grafičko sučelje. U tu svrhu ćemo upotrijebiti administrativnu konzolu imena Certificates (certmgr.msc).
U posljednjem tekstu iz ovog serijala, nakon tehničke usporedbe SQL i NoSQL sustava u prethodnim nastavcima, malo detaljnije ćemo se pozabaviti trenutačnim stanjem na tržištu i predviđanjima njihovog međusobnog odnosa u budućnosti.
Jedno od relevantnih mjesta gdje se na mjesečnoj bazi mjeri popularnost različitih sustava za upravljanje bazama podataka je https://db-engines.com. Kriteriji koji se pri tome uzimaju u obzir su:
U prethodna dva teksta objašnjene su najvažnije razlike između relacijskog modela baze podataka i nekoliko najpopularnijih alternativnih modela. Iako u određenim situacijama alternativni modeli imaju prednosti u odnosu na relacijski model, to ne znači da će relacijske baze podataka odjednom nestati iz upotrebe. Ako ni zbog čega drugog, onda zato što se u sustavima temeljenim na takvoj organizaciji baza podataka već čuva ogromna količina podataka, a brojna aplikativna rješenja pripremljena su isključivo za upotrebu takvih izvora podataka.
Nakon pregleda načina na koji funkcioniraju baze dokumenata i razlika u odnosu na dominantan model relacijskih baza podataka, slijedi opis ostala tri modela baza podataka.
Graph Databases
SQL BAZE
Svim čitateljima portala želimo sretan Božić i novu 2019. godinu!
